Slavne olupine Jadrana: Od antičkih amfora do „Titanica Jadrana”

Kobna plovidba na početku Prvog svjetskog rata: Dana 13. kolovoza 1914. godine, luksuzni austrougarski putnički parobrod Baron Gautsch plovio je na redovitoj liniji iz Kotora prema Trstu. Prevozio je civile, obitelji austrougarskih časnika i turiste koji su bježali pred ratnim sukobima.

Nalet na vlastito minsko polje: Unatoč upozorenjima i signalnim raketama s minopolagača Basilisk, parobrod je skrenuo s preporučene rute i u punoj brzini uletio u svježe postavljeno austrougarsko obrambeno minsko polje 6 milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini kod Rovinja. Silovita eksplozija na lijevom boku potopila je brod za manje od sedam minuta.

Tragične žrtve i podvodni status: Službene brojke govore o 147 spašenih i između 250 i 330 poginulih putnika i članova posade. Danas Baron Gautsch počiva uspravno na pjeskovitom dnu na dubini od 40 metara. Njegove palube obrasle su spužvama i koraljima, a jato špara i ugora redovito pliva kroz nekadašnje salone prvog razreda.

Austrougarski ponos klase Tegetthoff: Dugačak 152 metra i težak preko 21.000 tona, Szent István bio je naoružan s 12 topova kalibra 305 mm u četiri trostruke oklopljene kule. Bio je remek-djelo tadašnjeg brodograđevnog inženjerstva porinuto u riječkom brodogradilištu Ganz-Danubius.

Potonuće kod otoka Premude (10. lipnja 1918.): Tijekom tajne operacije proboja Otrantskog baraža, dva mala talijanska torpedna čamca MAS (MAS-15 i MAS-21) pod zapovjedništvom Luigija Rizzoa neopaženo su prišla austrougarskoj eskadri i ispalila torpeda. Dva torpeda pogodila su desni bok Szent Istvána izazvavši katastrofalan prodor vode u kotlovnice.

Prva povijesna filmska snimka potonuća: Časnici s pratećeg bojnog broda Tegetthoff kamerom su snimili prevrtanje i potonuće golemog broda — to je prva dokumentarna filmska snimka potonuća ratnog dreadnoughta u povijesti čovječanstva. Brod danas leži preokrenut naglavačke na dubini od 66 metara, a pristup je strogo reguliran i rezerviran za tehničke trimix ronioce.

Ratni aerodrom Vis – slamka spasa: Tijekom 1944. i 1945. godine partizansko-saveznički aerodrom u Viškom polju služio je kao pista za prinudno slijetanje oštećenih teških bombardera B-17 Flying Fortress i B-24 Liberator koji su se vraćali s bombardiranja ciljeva u okupiranoj Europi.

B-17G u uvali Rukavac: Dana 6. studenog 1944. godine, B-17G sa serijskim brojem 44-6316 teško je oštećen protuzračnom paljbom iznad Beča. Nije uspio dosegnuti pistu na Visu te je pilot prisilno sletio na morsku površinu 150 metara od rta Polivalo kod Rukavca. Posada se spasila u čamcima, a avion je potonuo.

Jedna od najbolje očuvanih zrakoplovnih olupina na svijetu: Zrakoplov leži u jednom komadu na pjeskovitom dnu na 72 metra dubine. Kokpit, pilotska sjedala, mitraljezi u nosu i krilni motori netaknuti su i savršeno očuvani, što ga čini vrhunskom svjetskom atrakcijom za tehničke ronioce.

Pomorska trgovina vinom, uljem i garumom: Rimski trgovački brodovi (navis oneraria) prevozili su stotine glinenih amfora napunjenih istarskim i dalmatinskim maslinovim uljem, vinom i fermentiranim ribljim umakom (garum). Zbog iznenadnih oluja bure i nevera, mnogi su završili na podvodnim grebenima.

Jedinstveni podvodni muzeji „in situ”: Kako bi se spriječila pljačka dragocjenih antičkih artefakata, Hrvatska je razvila jedinstveni model podvodne zaštite: čitava nalazišta amfora prekrivena su masivnim čeličnim rešetkastim kavezima koji omogućuju roniocima razgledavanje, ali fizički sprječavaju otuđivanje.

Najpoznatiji lokaliteti pod kavezima: Uvala Vlaška Mala na otoku Pagu (brodolom iz 1. st. pr. Kr.), pličina Cavtat (najveće nalazište amfora na istočnom Jadranu s preko 1.800 očuvanih posuda na 30 m dubine) i otok Saplun u lastovskom arhipelagu.

Kazneni zakon i vlasništvo Republike Hrvatske: Sve olupine starije od 100 godina automatski su zaštićena kulturna dobra prema UNESCO-ovoj konvenciji. Otuđenje i najmanjeg dijela olupine (bakar, porculan, instrumenti ili amfore) tretira se kao teška krađa kulturne baštine s kaznama zatvora do pet godina.

Ovlašteni ronilački centri: Zaron na zaštićene vojne i povijesne olupine (Baron Gautsch, Giuseppe Dezza, Coriolanus) zakonski je dozvoljen isključivo putem ronilačkih centara koji posjeduju koncesijsko odobrenje Ministarstva kulture.

Zaštita od sidrenja nautičara: Sidrenje u zonama podvodnih arheoloških parkova i iznad olupina strogo je zabranjeno. Teško sidro i lanac mogu u jednom potezu zdrobiti stoljetni trup drvenog broda ili razbiti neprocjenjive antičke amfore.